Što je to virtualni asistent?
Do prije nekoliko godina rijetko tko je uopće čuo za pojam virtualnog asistenta, a još je manje onih koji su znali tko je on/ona i što točno radi.
No utjecajem pandemije Covid-19 promijenilo se uobičajeno poslovno okruženje. Organizacije su morale osmisliti strategiju kako održati svoje poslovanje u izazovnim vremenima.
Rad na daljinu, odnosno od kuće mnogima je preko noći postao nova stvarnost na koju su se nepovratno privikli i zaposlenici i poslodavci i koji se zbog svojih prednosti koje pruža i jednima i drugima, zadržao u poslovnom svijetu i danas.
I ne samo da se zadržao, nego bilježi i stalni rast, pa su tako predviđanja da će se do 2030. godine potražnja za radom na daljinu povećati za više od 30% s tendencijom daljnjeg povećanja.
Jer takva vrsta rada donijela je brojne benefite zaposlenicima od kojih su najznačajniji veća fleksibilnost i balans između poslovnih i obiteljskih obaveza, puno veće opcije oko angažmana u obitelji oko brige o djeci ili starijim članovima obitelji, kao i mogućnost da strukturiraju svoj radni dan na način kako to njima najviše odgovara.
Eliminirani su putni troškovi kao i gubitak vremena za dolazak i odlazak s posla, a zaposlenici se osjećaju produktivnije, zadovoljnije i s puno manje stresa.
S druge pak strane, nepobitni su i veliki benefiti za poslodavce, od financijske uštede na najmu i uređenju prostora, režijskim troškovima do mogućnosti da zaposle vrhunskog stručnjaka bez obzira gdje se on nalazi.
Umjesto kulture prisutnosti koja je vladala nekada, sada je fokus stavljen na kvalitetu usluge koja se više ne mjeri brojem sati provedenih u uredu, već na temelju jasno mjerljivih rezultata rada.
Digitalizacija i napredak interneta utjecali su na pojavu novih zanimanja, a upravo jedno od njih je i virtualni asistent.
Wikipedija nam kaže da je virtualni asistent najčešće samozaposlena osoba ili freelancer koja kao vanjski suradnik pruža širok spektar poslovnih usluga na daljinu fizičkim i pravnim osobama, te u njihovo ime odrađuje dijelove posla i delegirane zadatke.
Za rad koriste vlastitu opremu i najčešće rade iz kućnog ureda putem računala i interneta, čime korisnike svoje usluge rasterećuju troškova najma, opreme i uredskog materijala, a dodatna ušteda njihovim angažmanom se postiže i iz razloga jer su samozaposleni pa sami snose troškove državnih davanja, doprinosa i poreza, što uključuje i troškove bolovanja, godišnjih odmora i slično.
Zanimanje je to koje svoje korijene ima u tradicionalnom zanimanju tajnice. Prvu popularizaciju doživljava sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća u Americi, no pravi boom potražnje za virtualnim asistentima nastaje tek dolaskom pandemije Covid-19 koja sa sobom donosi “novo normalno” kako u privatnom, tako i poslovnom okruženju.
Ako se pitate što sve rade virtualni asistenti jednoznačnog odgovora na to pitanje nema.
Zašto? Zato jer svaki virtualni asistent ima svoje područje rada za koje je specijaliziran i ne postoji konačni opseg ili definicija zaduženja virtualnog asistenta jer se isti prilagođavaju potrebama klijenata za ispunjavanje svih onih zadataka koje klijenti ne mogu, ne stignu ili ne žele samostalno izvršiti.
Ipak, prema istraživanjima provedenim u Hrvatskoj, virtualni asistenti najčešće pružaju usluge s područja administracije, financija, organizacije, digitalnog marketinga, savjetovanja.
Klijenti s virtualnim asistentom dogovaraju koji dio posla žele delegirati i na temelju toga sklapaju ugovor o poslovnoj suradnji, a virtualni asistenti naplaćuju isključivo efektivne, odnosno produktivne sate.